preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Ivan Filipović" Račinovci

Login
Kreativni laboratoriji

Sportska škola
e-Dnevnik

 

Upis u srednju školu

Knjižnica
Katalog knjižnice OŠ "Ivan Filipović" Račinovci

Popis lektire OŠ "Ivan Filipović" Račinovci

 

 

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Slikovni rezultat za godišnji plan  i program rada škole

Slikovni rezultat za školski kurikulum

 

 

 

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Ekološka maketa
Autor: Josipa Antunović, 5. 12. 2017.

Planeta Zemlja je u velikoj opasnosti i to sada više nije stvar daleke budućnosti nego je već polako postalo dio sadašnjosti. Proizvodnja, transport i korištenje energije u velikoj mjeri utječu na okoliš i ekosustave. Utjecaj energije na okoliš često je negativan, od direktnih ekoloških katastrofa poput izlijevanja nafte, kiselih kiša i radioaktivnog zračenja do indirektnih posljedica poput globalnog zatopljenja. Budući da će energetske potrebe čovječanstva rasti u idućih nekoliko desetljeća, nužno su neophodne mjere kojima bi se utjecaj eksploatacije energije na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru.


Najopasniji izvori energije trenutno su fosilna goriva, tj. ugljen, nafta i prirodni plin. Ogroman postotak svjetske energije još uvijek se dobiva iz ekološki neprihvatljivih izvora energije, pogotovo fosilnih goriva koja su još uvijek dominantan izvor energije. Energetske potrebe svijeta svakodnevno se povećavaju i stanje u kojem se oslanjamo na energetski potencijal fosilnih goriva poput ugljena, nafte ili plina u potpunosti je neodrživo. Fosilna goriva su opasna zbog toga jer sagorijevanjem ispuštaju velike količine ugljičnog dioksida koji je staklenički plin. Taj ugljični dioksid većinom završava u atmosferi i svojim stakleničkim učinkom uzrokuje globalno zatopljenje.  Još opasniji je plin koji se oslobađa prilikom nepotpunog sagorijevanja goriva (sagorijevanja bez dovoljne količine kisika), a to je ugljični monoksid (CO). Ugljični monoksid je izuzetno otrovan plin bez boje, okusa ili mirisa, a koncentracija od samo 0.6% izaziva kod ljudi smrt nakon 15 minuta disanja.

Trenutno niti jedno fosilno gorivo nije sasvim pročišćeno, pa se prilikom sagorijevanja otpuštaju još neki štetni plinovi poput sumpornog dioksida ili dušikovih oksida. Ti plinovi kasnije reagiraju s vodenom parom u oblacima i formiraju kapljice koje padaju na zemlju kao slabe sumporne i dušične kiseline - kisele kiše, a te kiše djeluju izrazito štetno na čitave ekosustave koje zahvaćaju.

Čovječanstvo će u bliskoj budućnosti morati pronaći ekološki prihvatljivije izvore energije (energija Sunca, energija vjetra, energija vode i biomase) kojima će pokrivati svoje energetske potrebe. Obnovljivi izvori energije su oni koji se dobivaju iz prirode. Obnovljivi izvori energije su oni koji se ne mogu iscrpiti, pružaju dovoljnu količinu energije i istodobno pri proizvodnji iste ne zagađuju okoliš.

Resursi i energija koja se troši kako bi stvari i dalje funkcionirale u našem svijetu rastrošnih navika i neodgovornog ekološkog ponašanja postali su goruća tema. Peremo zube i držimo vodu otvorenom. Još jedna zanimljiva pojava je neprestano otvaranje hladnjaka koji je jedan od najvećih potrošača električne energije u kućanstvu.

 Ako mislite što ja mogu promijeniti, pomislite ponovo. Kada bi svaka osoba na svijetu promijenila samo jednu lošu naviklu što se tiče neracionalne potrošnje energije svakako bismo mogli vidjeti rezultate. No najteže borbe su one koje vodimo sami sa sobom. Kaže se da je potrebno tri tjedna kako biste stvorili naviku i dvostruko duže kako biste je se riješili.

 

Nastavnica: Marija Vorih

 

Fotografije možete pogledati u galeriji.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju